Afrikaans em i wanpela tokples bilong Wes Jemani we i kam long tok Netelan, na ol i save mekim long Saut Afrika na Namibia. Em i kamap long 17 senseri namel long ol Netelan setelmen, na bungim ol samting bilong Netelan, Malay, Potugal, na ol asples tokples bilong Afrika.
Afrikaans em i wanpela bilong 11-pela ofisel tokples bilong Saut Afrika na ol i save long stretpela grama na vokabulari bilong en. Em i olsem wanpela kalsa aidentifika bilong planti Saut Afrika, moa yet ol Afrikaner komyuniti. Maski i gat planti tok pait long en long taim bilong apartheid, Afrikaans i stap yet olsem wanpela strongpela tokples we ol i save yusim long ol buk na nius, midia, na edukesen, na i soim ol kain kain tumbuna bilong kantri.
Mi gat ol wanklas Afrikaner long yunivesiti, tasol mi no save long tok ples bilong ol. Mi ting ol i toktok long tok Netelan. I no inap long taim mi lainim tok Netelan na mi stat long luksave olsem tok ples bilong ol i bilong Afrika tasol. Mi no bin save bipo olsem ol lain Netelan i bin lusim planti samting long Saut Afrika. Em i narapela kain long sindaun bilong Dutch East Indies (olpela nem bilong Indonesia).
Mi ting tok Afrikaans i isi na i gutpela moa long tok Netelan. Tru tumas, dispela tupela tok ples i bin kamap long rot bilong tupela, tasol tupela i gat planti wankain samting yet. Bikpela samting we i soim olsem em i isipela Afrikaans grama tasol. Wantaim liklik senis long tok ples bilong en na senis bilong tok ples long intanet, mi pilim olsem mi gat strongpela tingting long yusim tok Afrikaans (na tu tok Netelan!). I gat ol gutpela Afrikaner singsing tu we mi save bihainim, olsem Die Antwoord, Jack Parow, na Snotkop.
Comments
Post a Comment